Jurica Bezak, konzervator arheolog u Odjelu za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, donosi nam prikaz dokumentiranog stanja olupina brodova koji su sudjelovali u čuvenoj Viškoj bitci 1866. godine. Javno predavanje se održava u četvrtak, 9. ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu, s početkom u 19 sati.
Tijekom austro-pruskog rata, 20. srpnja 1866. u pomorskoj bitci kod otoka Visa sukobile su se mornarice Habsburške Monarhije i Kraljevine Italije. Bitka je završila pobjedom austrijskih snaga. Ovo je bila prva velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Također, to je i prva bitka u svjetskoj povijesti u kojoj su se dvije oklopljene flote sukobile na otvorenom moru. Bila je to i jedna od zadnjih, ako ne i zadnja bitka, koja je koristila probijanje broda kljunom kao ratnu taktiku, tehniku koja se koristila još u doba Ilira, u ranom starom vijeku.
Bilanca sukoba bila je 38 mrtvih i 4 ranjena časnika, 574 mrtva i 32 ranjena mornara na talijanskoj strani, i 3 mrtva i 15 ranjenih časnika, 35 mrtvih i 35 ranjenih mornara na austrijskoj strani. Dvije talijanske oklopnjače, "Palestro" i "Re d'Italia", u potpunosti su uništene, dok je na austrijskoj strani najteže stradao neoklopljeni brod "Kaiser".
Tijekom proteklih desetak godina u podmorju viškog akvatorija otkriveni su i istraživani ostatci tri broda sudionika Viškog boja 1866. – olupine talijanske oklopne fregate Re d'Italia, oklopne topovnjače Palestro i austro-ugarske fregate Radetzky. Iako su približne lokacije brodoloma bile poznate iz brojnih povijesnih izvora i opisa slavnog boja, znanstvena identifikacija ovih olupina potvrđena je tek nakon što su na njima provedena podvodna arheološka istraživanja. Izlaganje donosi prikaz dokumentiranog stanja olupina i metodologije koja je primijenjena prilikom ovih, do sada najdubljih istraživanja u hrvatskom podmorju.