U Europskoj godini kulturne baštine predstavit će se rezultati dovršenih, cjelovitih restauratorskih radova na zidnom osliku samostanske ljekarne i štukature predvorja crkve te rezultati dovršene faze radova na zidnim slikama pjevališta crkve.
Voditelji: Miroslav Jelinčić, Petar S. Pal, Tomislav Rovičanac i Ksenija Šestek Ručević
Jedan od najznačajnijih samostana cijelog pavlinskog reda, samostan Blažene Djevice Marije s crkvom Bezgrešnog Začeća BDM u Lepoglavi osnovao je Herman II. Celjski 1400. godine. Tijekom svoje burne prošlosti samostan je bio preoblikovan nekoliko puta, pri čemu je najznatnija promjena bila ona u baroknom stilu koja je počela 1650. godine. Nakon što je Josip II. godine 1786. izdao odredbu o ukinuću pavlinskih samostana, redovnici su napustili lepoglavski samostan, a sva njegova dobra preuzeo je Čazmanski kaptol i nešto kasnije Državni erar. Samostan je tada prenamijenjen u kaznionicu, što je i ostao sve do 2000. godine. Najveća devastacija bivšeg pavlinskog sklopa dogodila se 1945. godine, pri povlačenju njemačke vojske, kad je eksplodirala golema količina streljiva i eksploziva. Tada je potpuno srušeno cijelo zapadno krilo, a zračnim udarom teško je bila poljuljana konstrukcija stare crkve. Obnova cijelog sklopa i konzervatorsko-restauratorski radovi počeli su već 1946. godine.
Nakon što je prostor samostana vraćen Varaždinskoj biskupiji 2001. godine, počela su konzervatorska istraživanja te restauratorski radovi na ostacima baroknih zidnih slika samostanske ljekarne. Slike su rad poznatog baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera, jednog od najvažnijih predstavnika kasnobaroknog zidnog slikarstva na području Hrvatske, i njegove radionice iz 1747. godine. Oslik je očuvan samo fragmentarno u gornjim dijelovima zidova jer je izvorni svod ljekarne srušen u jednoj od prenamjena. Ikonografski prikazi povezani su s ljekarničkom namjenom prostora pa je na istočnom zidu prikaz Krista koji liječi razne bolesti, dok je na južnom zidu znakovit memento mori prizor Smrt na prijestolju. Restauratorski radovi uključivali su uklanjanje naknadnih žbukanih i ličenih slojeva, koji su potpuno prekrivali očuvane fragmente zidnih slika, te rekonstrukciju žbukanog i slikanog sloja. Iako su zidne slike u ljekarni sačuvane samo u fragmentima, važan su prilog poznavanju baroknog zidnog slikarstva sjeverne Hrvatske, kao i najveći novootkriveni dio opusa Ivana Krstitelja Rangera.
Fotoalbum
Tijekom 2016. započeti su radovi na baroknim zidnim slikama na pjevalištu crkve, također rad Ivana Krstitelja Rangera, nastalim od 1735. do 1737. godine. Izabrani motivi zidnih slika (2,2 x 18 m) nadahnuti su posljednjom knjigom Novog zavjeta, Ivanovim Otkrivenjem ili Apokalipsom i dio su šireg baroknog uređenja crkve izvedenog potkraj 17. i početkom 18. stoljeća. Prikaz 24 starješine i četiri bića, koji se klanjaju Spasitelju u obliku Janjeta na knjizi sa sedam pečata, proteže se preko južnog, zapadnog i sjevernog zida pjevališta iznad istodobno oslikanih naslona korskih klupa. Zajedno s velikim i raskošnim likovnim prikazom na zidovima svetišta i manjim slikama na korskim klupama, ikonološki je to najveći Rangerov kristološki slikarski ciklus. Zbog velikih oštećenja sjeverozapadnog dijela crkvenog krovišta, koja su nastala tijekom požara 1943. i eksplozije vlaka sa streljivom 1945. godine, zidna slika na pjevalištu znatno je stradala. Izuzev nastalih mehaničkih oštećenja, niz godina bila je izložena utjecaju oborinske vlage. Stoga je gotovo polovica slike na sjevernom zidu potpuno propala, a jaka oštećenja uzrokovana vlagom također su prisutna na slici na južnom i zapadnom zidu pjevališta.
U predvorju crkve, koji je jedan od najzanimljivijih dijelova cijelog kompleksa, obnovljene su štukature na zidovima i dijelu svoda. Štukaturne florealne dekoracije s figurativnim reljefima nastale su 1718. godine i pripisuju se radionici A. J. Quadrija. Njihova je izvedba relativno plitka i „nalijepljena“ na monokromnu crvenu pozadinu. Likovi su kruti, sapeti tvrdim konturama, odjeća je definirana linearnim i beživotnim, urezanim naborima, a glave i ruke su jednostavno modelirane.
Štukature na zidovima i svodu zatečene su u veoma lošem stanju, s brojnim mehaničkim oštećenjima, a neki dijelovi kompozicije su nedostajali, npr. jedna svetačka figura na istočnom zidu. Ti detalji nestali su odavno te su u jednom popravku, najvjerojatnije između dva rata, nedostajući dijelovi dekoracije nadoslikani bijelom bojom na okerastoj podlozi kojom je tada predvorje preličeno.
Tijekom duljeg niza godina, koliko traju konzervatorsko-restauratorski radovi koje na bivšem pavlinskom samostanu i crkvi provodi Hrvatski restauratorski zavod, dovršen je gotovo sav inventar lađe, svetišta i kapela, kao i zidne slike u svetištu. Nakon dovršetka tih sveobuhvatnih radova bit će zaokružena velika cjelina obnove toga iznimno vrijednog spomenika hrvatske kulturne baštine.