Srednjovjekovno naselje Gorjani (castrum Gara), nastalo na dodiru sjevernog ruba đakovačkog ravnjaka i nizine gornjeg toka rijeke Vuke, vrhunac razvoja doživjelo je tijekom druge polovice 14. stoljeća i prve polovice 15. stoljeća.
Tad su Gorjani postali veće urbano naselje sa župnom crkvom, dominikanskim samostanom i razvijenim obrambenim sustavom. Od vremena osmanlijske vlasti ostaci srednjovjekovne Gare rušeni su i raznašani za nove građevine, a područje je raskopavano u potrazi za vrijednostima. Pretpostavlja se da je površina ograđenog naselja iznosila oko 13 hektara. Posebnost nalazišta je očuvana urbana struktura srednjovjekovnog naselja. Nadalje, zbog izostanka kasnijih preslojavanja, zidanih gradnji i guste vegetacije, bit će moguće dobiti cjelovitu sliku razvoja i rasprostiranja toga naselja.
Fotoalbum
Tijekom 2020. godine unutar obrambenih zidova srednjovjekovnog naselja provedena su geofizička istraživanja (voditeljica Ivana Hirschler Marić, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu) na površini od sedam hektara. Najviše zidanih struktura ustanovljeno je u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu naselja, a izdvojeno je još nekoliko područja s pretpostavljenim građevinama, od kojih je jedna vjerojatno samostanski sklop. Do sada je istraženo 12 grobova koji se rezultatima radiokarbonskih analiza datiraju u vrijeme od kraja 12. do početka 15. stoljeća.