Samostan Blažene Djevice Marije (Bela Crkva) na Moslavačkoj gori, osnovan tijekom druge polovine 13. stoljeća, najstariji je pavlinski samostan na prostoru današnje Hrvatske. Istraživanja i usporedne konzervatorsko-restauratorske građevinske radove na ovom moslavačkom samostanu, jednom od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih sakralnih objekata kontinentalne Hrvatske, provodi Hrvatski restauratorski zavod od 2009. godine. Dosadašnjim je radovima obuhvaćena samostanska crkva Navještenja Marijina, smještena u sjeveroistočnom dijelu samostanskog sklopa. Na njenom su zapadnom pročelju in situ pronađena dva portala kasnogotičkih karakteristika: raskošno profilirani glavni ulaz u crkvu te manji, jednostavnije obrađeni ulaz u klaustar. Glavni je portal konzerviran u Odjelu za kamenu plastiku HRZ-a, a trajno će biti izložen u Muzeju Moslavine u Kutini od „Noći muzeja“ 25. siječnja 2013. godine.
Podno najvišeg vrha Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, u nepristupačnom klancu potoka Kamenjače, nalazi se najstariji pavlinski samostan na području današnje Hrvatske. Samostan Blažene Djevice Marije (Bela Crkva) osnovan je u drugoj polovini 13. stoljeća. Redovnici su tijekom 14. i 15. stoljeća brojnim darovnicama i oporukama postali vlasnici velikog broja posjeda, priskrbivši time ovom samostanu znatan političko - ekonomski značaj. Pavlini su samostan napustili radi sve osjetnije opasnosti od otomanskih napada u vremenu između 1520. i 1544. godine.
Istraživanja te usporedne konzervatorsko-restauratorske građevinske radove na moslavačkom pavlinskom samostanu Blažene Djevice Marije, jednom od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih sakralnih objekata kontinentalne Hrvatske, provodi Hrvatski restauratorski zavod od 2009. godine.
Samostan se nalazi na izdignutom pravokutnom platou kojeg sa sve četiri strane određuje potok Crkveni jarak. Tijekom dvije sezone arheoloških iskopavanja (2009. - 2010.) istražena je crkva Navještenja Marijina (31.5 x 10.5 m), smještena u sjeveroistočnom dijelu samostanskog sklopa. Crkva je bila izgrađena u skladu s uzusima propovjedničkih redova: njena longitudinalnost naglašena je jednobrodnom, pravokutnom lađom te poligonalno zaključenim svetištem podjednakih dimenzija. Na njenom su zapadnom pročelju in situ pronađena dva portala kasnogotičkih karakteristika: raskošno profilirani glavni ulaz u crkvu te manji, jednostavnije profilirani ulaz u klaustar. Oba portala isklesana su od kalkarenita.Fotoalbum
Radi dugoročne kvalitete zaštitnih radova su segmenti glavnog portala rastavljeni i preneseni u Odjel za kamenu plastiku HRZ-a gdje su natopljeni učvršćivačem kamena te djelomično rekonstruirani. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s Muzejom Moslavine u Kutini, Konzervatorskim odjelom u Sisku te Gradom Kutinom taj će vrijedni nalaz kasnogotičke arhitektonske plastike u novom sjaju biti izložen kao dio stalnog postava u Muzeju Moslavine od „Noći muzeja“ 25. siječnja 2013. godine.