Sanacija iluzionističkih zidnih slika Ivana Krstitelja Rangera u trolisnom svetištu barokne pavlinske crkve Sv. Jeronima u Štrigovi provodi se od 2000. godine. Nakon što je stanje zidova dokumentirano te su obavljeni preventivni zaštitni zahvati, izvedena je drenaža zidova, a potom je počela obnova Rangerovih kompozicija na svodu, apsidama i trijumfalnome luku.
Dosada provedeni petogodišnji radovi obuhvatili su čišćenje zidnih površina, uklanjanje preslika s početka 20. stoljeća, učvršćivanje nestabilnog pigmentnoga sloja kao i podbuhlih i odvojenih dijelova intonaka, a zatim su žbukani i slikani slojevi reintegrirani. Konzervatorsko-restauratorske zahvate na zidnim slikama pratili su nužni građevinski i obrtnički radovi. U planu je nastavak obnove oslika u donjim zonama svetišnih zidova.
Trolisno svetište crkve Sv. Jeronima u Štrigovi godine 1744. u cijelosti je iluzionistički oslikao Ivan Krstitelj Ranger kombiniranom tehnikom a fresco (likovi i scene) i a secco (velike monokromne plohe).
Konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim slikama u svetištu crkve Sv. Jeronima u Štrigovi počeli su 2000. godine dokumentiranjem stanja donjih dijelova zidova, preventivnim učvršćivanjem odvojene žbuke, uklanjanjem cementne žbuke sa zidova neposredno uz pod i nanošenjem vapneno-pješčane žrtvene žbuke. U sljedeće dvije godine izrađen je Projekt za zaštitu temelja i zidova od vlage (2001.), na osnovi kojega je oko crkve izvedena drenaža (2002.). Drvena skela s tri razine za radove na zidnim slikama u svetištu podignuta je 2003. godine. Radovi na zidnim slikama u svetištu počeli su na svodu i postupno su se spuštali do polukupola u apsidama i do pandativa, a trajali su od 2003. do 2008., nakon čega je skela u svetištu rastavljena i potom podignuta pred trijumfalnim lukom.
Fotoalbum
Osim uobičajenih nečistoća (prašine, paučine, insekata) i preslika iz 1919., na svodu, susvodnicama i pojasnicama, najveća oštećenja na slikanom sloju (ljuskanje i praškasto osipanje pigmentnoga sloja) uzrokovana su prokišnjavanjem i solima, pri čemu su općenito pojasnice i susvodnice više stradale od svoda. Na njemu su manjim dijelom uočena i mikrobiološka oštećenja (plijesan na pigmentom sloju) uzrokovana organskim materijalima uporabljenima tijekom slikanja. Završni bojeni sloj izveden a secco jednim se dijelom odvojio i otpao u ljuskama ili se praškasto osipao. Na više mjesta žbukani sloj, intonako (intonaco) je u prijašnjim zahvatima bio popravljan žbukom grublje površine od izvorne, a rubovi intonaka oko lakuna (lacunae) bili su odignuti i odvojeni od donjega, grubljeg sloja žbuke. Više manjih pukotina u žbuci uočeno je na zidu tambura iznad trijumfalnog luka, a većih oštećenja u žbukanom sloju bilo je na razdjelnom vijencu između donjeg dijela svetišta i pandativa.
Tijekom radova na svodu i zidovima utvrđeni su položaji dnevnica (giornate), a na zidovima i razine izvorne skele (pontata). Likovi i scene slikani su a fresco, a velike plohe (susvodnice, pojasnice, pandativi) a secco, što je najvećim dijelom razlog brisanja i praškastog osipanja izvornoga pigmenta.
Fotoalbum
Nečistoće i preslici uklanjivani su mehanički: suhim načinom (mekim kistovima, drvenim štapićima i mekim gumicama) i tamponima vate navlaženima otopinom destilirane vode i etilnog alkohola. Ljuskavi i praškasti bojeni sloj učvršćen je otopinom gašenoga vapna u alkoholu (iso-propanol), koja je preko japanskog papira na slikani sloj nanesena kistom. Učvršćivanje podbuhlih i odvojenih dijelova intonaka na svodu, susvodnicama i pojasnicama izvedeno je injektiranjem industrijske smjese na bazi vapna plm-al, a na zidovima injektiranjem smjese plm-a. Reintegracija žbukanog sloja izvedena je vapneno-pješčanom žbukom. Zbog očuvanja izvorne praškaste strukture pigmentnoga sloja reintegracija slikanoga sloja obavljena je suhim pastelima. Dijelovi s kojih je pigmentni sloj otpao zajedno s nosiocem povezao se odgovarajućom bojom i tonom bez rekonstruiranja izgubljenih detalja. Na isti su način obrađena i oštećenja u slikanom sloju (oguljeni sloj boje, ogrebotine, rupe od čavala i sl.) koja su ublažena odgovarajućom bojom i njezinim tonom, bez rekonstruiranja detalja.
Tijekom radova na svodu, iz svodnih je džepova nad svetištem uklonjen zatečeni truli nasip. Nakon što je svod prethodno premazan tankim slojem vapnene žbuke, svodni su džepovi ispunjeni suhim nasipom, a unutarnja je strana krovišta zaštićena vodonepropusnom folijom od mogućeg curenja pokrova i močenja svoda i zidnih slika.
Dosadašnje konzervatorsko-restauratorske radove na zidnim slikama pratili su nužni građevinski i obrtnički radovi: od izmjene prozorske stolarije u tamburu, do izvedbe drenaže u svetištu i uklanjanja naknadne žbuke s donjih dijelova zidova. Nastavak radova na zidnim slikama u donjim dijelovima svetišnih zidova, od poda do razdjelnoga vijenca - čišćenje i učvršćivanje slikanog sloja i intonaka, te njihova reintegracija, planira se nakon sušenja zidnih ploha s kojih je uklonjena trula i cementna žbuka i njihova ponovnog žbukanja te nakon postavljanja poda.
Literatura
- Marija Mirković, Poruka zidnih slika u crkvi sv. Jeronima u Štrigovi, u: Diaconus verbi Jerko Fućak 1932.-1992., Zagreb, 1995.
- Marija Mirković, Vitomir Belaj, Otvorena nebesa Ivana Krstitelja Rangera, Izložba o 250. godišnjici slikareve smrti (katalog), Lepoglava, 2003.
- Marija Mirković, Czvet szvetih Ivana Krstitelja Rangera, Izložba o 250. godišnjici slikareve smrti (katalog), Lepoglava, 2004.
- Marija Mirković, Vitomir Belaj, Likovna poruka Ivana Krstitelja Rangera, Izložba o 250. godišnjici slikareve smrti (katalog), Lepoglava, 2006.