chapter02.jpg

Varaždinske Toplice spominju se prvi put u povijesnim izvorima u ispravi kralja Bele III. izdanoj u Stolnom Biogradu 1181. godine kao posjed zagrebačkog kap - tola. U središtu nekadašnjeg topličkog kaštela nalazi se današnja župna crkva sv. Martina biskupa (sancti Martini de Toplica), važan spomenik gotičko-barokne sakralne arhitekture te urbanistička i spomenička vrijednost Varaždinskih Toplica.

 

Župna crkva Svetoga Duha nalazi se u središtu mjesta Feričanci, a prvi put se spominje 1801. godine, kad je počela njezina gradnja. Dotad se bogoslužje održavalo u jednobrodnoj drvenoj kapeli sv. Bartola iz 17. stoljeća, koja se nalazila na prostoru današnjega župnog dvorišta. Župa u Feričancima osnovana je bez odgovarajućeg sakralnog objekta pa je pod utjecajem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca i pod patronatom Ivana Karla pl. Mihalovića sagrađena crkva 1803. godine.

 

Hrvatski je restauratorski zavod u suradnji s Vijećem za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije 5. studenoga 2019. godine predstavio publikaciju Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike.

 

Crkva Svetoga Križa, kao stara župna crkva Donjega grada Križa (Cris, Crisa), podignuta je izvan njegovih zidina, unutar zasebne utvrde, a spominje se prvi put u pisanim izvorima 1232. godine. Na tom mjestu prvotno je bila sagrađena romanička crkva. Osnovna tlocrtno-prostorna organizacija današnje građevine nastala je u gotičkom razdoblju, tijekom 14. i 15. stoljeća. Pravilno orijentirano, poligonalno zaključeno svetište rastvoreno je trijumfalnim lukom, nad - svođeno križno-rebrastim svodom i osvijetljeno visokim biforama. U pravokutni brod crkve ulazi se kroz portale na zapadnom i južnom pročelju. Brod je presvođen svodom baroknog obilježja između 1714. i 1718. godine, a svako od četiri svodna polja osvijetljeno je baroknim prozorom. Zvonik je sagrađen sredinom 17. stoljeća, a njegov izgled sa secesijskim elementima, kao i izgled sakristije, nastao je tijekom obnove crkve početkom 20. stoljeća, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog.

 
Go to top